DA SE NE POZABI

Dobro prišli va svet čakavske besede ki je otprt za si judi na svete

ča god da su, ki god da su i od kuda god su semo dohajali!

Kastavština se demografski promijenila stalnim naseljavanjem ljudi iz drugih krajeva. Obzirom na

sve manje aktivnih govornika, čakavskom govoru prijeti izumiranje.

''Domaćeh je judi se manje'', a leksičko blago ugroženo sve jačim utjecajem standardnog govora,

što dovodi do zabrinjavajuće pojave zaborava čakavskog narječja koji, kao jedan od najstarijih izričaja

u Hrvata, ne zaslužuje takvu sudbinu.

Čakavski je govor lijep i bogat, posjeduje riječi i izraze kojima je teško naći istoznačnice u standardnom hrvatskom jeziku. Riječi i izraze nisu oblikovale znanost i kultura već duša naroda očeličena mučnim svagdanjim životom usred škrte prirode, ''kamika'' i mora.

Zato; ne otuđujmo se od svoje starine jer smo dužni onima koji su prije nas živjeli i koji su nam očevinu sačuvali. Jednako smo dužni i potomcima!

ČAKAVSKI RJEČNIK

Napomene:

· riječi su označene tronaglasnim sustavom, npr. brzi (mȁt), silazni (dâr) i zavinuti (užãnca),

a nenaglasna duljina ispred i iza naglaska (glāvȁ, pētȁk, dȍbār, rȅkāl)

· ovaj Rječnik poziva na nadopunavanje sve govornike, ljubitelje i znalce čakavske

besede jer rad na bilo kojem rječniku nikada nije završen; narodno je blago

nepresušno vrelo!

abadȁt	primjetiti, zamjetiti
agȕst	mjesec kolovoz
al	ili
ȁla	hajde
ȁla bȏna	površno, samo da se napravi
ãltroke	itekako
angȗrija	lubenica
aprĩl	mjesec travanj
ȃrija	zrak
arivȁt	stići
atȇnt	pažljiv, oprezan
ȁš	jer
avizȁt	javiti, obavijestiti

....... itd.

bacelȁt	brinuti
bȃla	lopta
bãnda	strana
baketȁt	tući
bāndȇra	zastava
bãrba	stric, ujak i općenito odrasli muškarac djeci
barȅta	kapa
barȕfa	svađa
bãt se	bojati se
bīvȁt	stanovati
boćarȉja	kuglana
bracolȅt	narukvica
butȋga - ''butiga ti j' otprta''	prodavaonica - u šaljivom smislu; kad je nekome otvoren razrez na hlačama

……. itd.

cēdȉt	cijediti
cȇno	jeftino
cerâda	šatorsko platno
cȋgal	kazaljka na satu
cīmbȗja	ljuljačka
cimiter	groblje
cīnturȋn	opasač, pojas za hlače
cȉziba	grožđica
crȇkva	crkva
cȕkar	šećer
cūrȁt	mokriti
cvȇt	brašno

……. itd.

čȁ	što
čagȍd	bilo što
čārȁt	šarati
čȁvāl	čavao
česãn	češnjak
čigȏv	čiji
čikulâda	čokolada
čȉšpa	šljiva
črȅšnja	trešnja
črjȇno	crveno
čȕda	puno, mnogo

……. itd.

ćȁ (npr. ren ća)	dalje (npr. idem dalje, odlazim)
ćakulȁt	brbljati, čavrljati
ćãmpast	budalast
ćapȁt	uhvatiti
ćâro	bistro, jasno
ćȅpa	pljuska, šamar
ćikopȇrnica	pepeljara
ću	hoću

……. itd.

danȁs; danȁska	danas
dȁž	kiša
debolȅca	slabost, klonulost
dece͂nbar	mjesec prosinac
dȅlat	raditi
delȋcija	poslastica
delikât	osjetljiv, fin (u postupcima, oblačenju, hrani)
dēlȉt	dijeliti
dešperân	očajan
dešpȅt	šteta, nepodopština, inat
dežgrâcija	nesreća
dȋh	dah; miris
drȍbān	sitan
duhtȏr	liječnik
dvãjset	dvadeset
dvojȉt	biti neodlučan, kolebati se, dvojiti
dv͂or	staja, štala

……. itd.

đardin	park
đelãto	sladoled
đelōza	ljubomora
đir	krug (bicklom, autom)

……. itd.

ȅkola	evo, eto
eroplan	zrakoplov
erodrom	zrakoplovna luka
ereditȁt	naslijediti

……. itd.

facȏl	marama, rubac
fagȍt	zavežljaj, svežanj
fânj	prilično, puno
fȁš	povoj, zavoj
fȅbra	vrućica, povišena temperatura
febrãr	mjesec veljača
fikȁt	fućkati, zviždukati
fȉnit	završiti, okončati
flãjda	kućna haljina; radna kuta
fo͂rca	snaga
fōrtȉca	utvrda
frm͂enta	kukuruz
fudam͂ent	temelj, razlog
furȅšt	stranac, došljak

……. itd.

gãjba	kavez, krletka
gloh	trn
gȏbast	grbav, savijen
gomȉla	smetište; mjesto kraj kuće na koje se nekada bacalo smeće
go͂nduli	ženske cipele s visokim potpeticama
gorȁ	gora, duboka šuma
gorȅt	gorjeti
gospâ ''gospa bez bečji''	gospođa ''gospođa bez novaca''
gospodȋn	gospodin
gradȅle	rešetke; roštilj
grȁh	grašak
grãja	trnje
grãmpa ''kolika ti j' grampa na koleneh i zad uši''	blato, prljavština na tijelu
grȁšica	tuča
grižȁt	gomilati bez ikakva reda
gȑd	ružan
grišpa	bora, nabor
grȉža	kamenito područje obraslo niskim gustim rašćem; hrpa kamenja; jaki proljev
gromȁča	gomila kamenja, suhi ogradni zid
grȍta ''onakova grota od čovȅka''	krupan kamen, stijena - u prijenosnom značenju: velik, krupan, snažan čovjek
gurla	oluk
gȕšt ''ne dan mu gȕšta''	ukus, slast, veselje, užitak, zadovoljstvo
guštȁt ''guštȁ čȕda''	koštati ''puno košta''

……. itd.

halȍpa	udarac rukom, pljuska
ű	brzo i pohlepno jesti
hãrta ''hãrti za igrȁt''	papir igraće karte
hȉtat (se)	bacati (se)
hȉtit	baciti
hjȕstat	hodati brzo i velikim koracima
hlãndrast	neuredan (obično u odijevanju)
hlāndrȁt	klatiti (kod odijevanja ili hodanja)
hlūdȅž hlūdȉt	lutalica lutati
hȍdēć ''san prišȁl hȍdeć''	hodajući, pješke ''došao sam pješke''
hodȉt	hodati
hȍmo	hajdemo
hȍpat	skakutati
hrānȉt	skrivati
hrbȁt	leđa
hreputâv	promukao
hrhjân	grkljan
hrhnjȁt ''cȇlu noć hȑhnje''	hrkati ''cijelu noć hrče''
hro͂npat	jako i glasno kašljati
hrōpȅt	teško disati uz karakterističan šum u grlu
hȕje	gore, lošije
h͂u͂ncut	nitkov, deran, vragolan
hūncutarȉja	nepodopština, vragolija

……. itd.

imȅt	imati
inberlȁn	iskrivljen
infišȁn	zaljubljen
ingãmba	dobrodržeći
intãnto	ipak
intrâda	ljetina
īntrigȁt	smetati, ometati
īntrigȁt se ''ne intrigȕj se z nȉčeren''	zapetljati se, opteretiti se, umiješati se u nešto ''ne miješaj se ni u što''
iskȁt	tražiti

……. itd.

jādȉt se	ljutiti se
jȁgmit se ''niki se ne jȁgmi za njȗn''	otimati se (za nešto) ''nitko se za nju ne otima''
jakȅta	jakna
jãpnȍ	vapno
jȁtit se	skloniti se pred kišom (nevremenom)
jȅcat ''jako jȅca, kȍmać ga se razumȅ''	mucati ''jako muca, jedva ga se razumije''
jȅčmīk	ječam
jȉst, jȋn, jȋš, jȋ, jīmȍ, jīstȅ, jedȗ	jesti, jedem, jedeš, jede, jedemo, jedete, jedu
jednačȉv	podjednak
jȅška	mamac
jȅtičit se	gristi se, uznemiravati se
jȇzan	razdražljiv (obično se kaže za djecu kad su neraspoložena)
jȏg	boćalište
jȏh ''jȏh i katalȏh''	nevolja, nesreća ''zlo i naopako''
jȕl va jȕle	mjesec srpanj u srpnju
jn va jȕne	mjesec lipanj u lipnju
jȗšan	rijedak (misli se na hranu)
jȕšto	upravo tako, baš tako

……. itd.

kacavȋda	odvijač
kacȍt	udarac šakom
kadagȍd	bilo kada; katkada, ponekad
kadȅ	gdje
kafȅ	kava
kadegȍd	bilo gdje; tu i tamo
kakogȍd	bilo kako
kako͂v	kakav
kâl	lokva; žulj
kalamâr	lignja
kalambȗr	trač; zbrka
kalȁt kalȁt vodȕ	spustiti; popustiti crpsti, grabiti vodu
kalȅvat	spuštati; popuštati
kālcȅte	čarape
kamamȋla	kamilica
kȁmara kȁmara za spȁt	soba spavaća soba
kamik	kamen
kamižolȋn	prsluk
kȁnat kāntȁt	pjesma pjevati
kanȅla	cimet
kanoćãl	dvogled, dalekozor
kanotjȇra	majica bez rukava, potkošulja
kanpanȁt	zvoniti u crkvena zvona; lutati
kāntu͂n	kut, ugao
kapâc	sposoban; po svoj prilici, izgleda, vjerojatno
kapȉć ''daj mi kapȉć kafȁ''	kapljica; malo ''daj mi malo kave''
kâpo	nadglednik
kapȍt	kaput
kapȕla kapȕlica	crveni luk lukovica
kȁpūz	kupus
karijȏla	ručna kolica
kãrtižȁt	pretjerano i nespretno nečim rukovati pritom praveći buku
kȁška; kãčji	zmija; zmijski
kȁul	cvjetača
kope͂rta	pokrivač
kosmȁt	dlakav
kȍt	kao
kušȋn	jastuk
kušine͂lnica	jastučnica
kvȁrat prvi i zadnji kvȁrat mȅseca	četvrt (nečega) prva i zadnja mjesečeva četvrt

……. itd.

lȁčan	gladan
lȁgak, lȁhka, lȁhko, lȁgji	lagan, lagana, lako, lakši
lȁjavac	svadljivac
lãjsast, lājsȁt	brbljav, brbljati, klepetati, ogovarati
lāmpadȋna	električna žarulja, ručna lampa na bateriju
lāncu͂n	plahta
lagamân	lavor
lãndica	kriška kruha ili nareska
lãnta	prozorsko krilo
lãpiš ošpičiti lapiš	olovka našiljiti olovku
lãrmat	vikati, galamiti
lȁštik	gumena, elastična vrpca
lãzajna pȁlica	valjak za tijesto, oklagija
lȁzno ''ni mi lȁzno''	imati vremena ''ne žuri mi se''
lekarȉja	lijek
lȉšo	bez posljedica
lumȋn	žižak, dušica
lūpȉt	ljuštiti, guliti

……. itd.

mȁc	svežanj
mȁca; macȏla	teški čekić, bat
mȁća	mrlja
mâj va mâje	mjesec svibanj u svibnju
magar	makar
maketȁt	snažno tresti
mȁkina	stroj; upaljač
malesȉna	djevojčura
marȁč va mârče	mjesec ožujak u ožujku
māntinjȁt	uzdržavati
mȁša - ''mȁši i otpȇva''	Sveta Misa, crkveni obred - izraz za onoga kojemu na prigovore nitko ne odgovara; onoga koji priča sam sa sobom; onoga koji pita i sam odgovara
maškarȁt se	maskirati se, prerušiti se
matafȕn	pesnica
meritȁt	zaslužiti, zavrijediti
me͂rlin	mrkva
mirâkul	čudo
mobȋlija	namještaj
mȏrda	možda
mȏro mȏrić (umanjenica), morotȉna (uvećanica), moričina	crn, crnomanjast (kaže se za osobu ili životinju, poglavito mačka)
mȏrica (umanjenica), mȏričina (uvećanica)	crnka
mȑzlo	hladno
mūčȁt	šutjeti
mudȁndi	muško donje rublje
mularȉja	dječurlija
mūnjesȁt	bučno se igrati, ludati

……. itd.

namȉslet	naumiti
na mojȕ; na tvojȕ	po mome, po tvome
napitȗrana	našminkana
navȁdit	naučiti
nȁzdo͂lu; nȁzgo͂ru	nizbrdo; uzbrdo
nebȍg siromȁh	jadnik
nȇm	lud
nȉš	ništa
nu͂tre	unutra

……. itd.

njāvkȁt	mijaukati
njāzlȍ	gnijezdo
njijȋ	njen, njezin
njȍk	valjušak
njȕhat	mirisati, njušiti
njȕrgat	brundati, gunđati

……. itd.

obahajȁt	obilaziti
obȅd, obȅdvat	ručak, ručati
obȑnjat	okretati
oćalȉ	naočale
odbȁvit odbȁvit se	obaviti, završiti neki posao osloboditi se nečega
oderȗh	lihvar; gulikoža
ofȇndit se	uvrijediti se
ȍkruti	posuđe
ȍnput	onda, onomad
oštrigȅca	uzvik čuđenja
oštarȉja	gostionica
otpȕtit se	otkopčati se
otrȍk	dijete
ȍtrprto	otvoreno
ovi͂sti	ovaj

……. itd.

pace͂nca ''nima pace͂nce''	strpljenje ''nema strpljenja''
pačȁt se	uplitati se, umiješati se
pāčȉt	smetati
paćuhȁt	govoriti besmislice, praviti neslane šale
padȅla	posuda za kuhanje
pȁdrčit se	mučiti se
pãjkat, pājčȉć	grabiti tekućinu paljkom, paljak
pãjsit ''ča se to pãjsi cȇlo jȕtro na špãrgete?''	kuhati (u podrugljivom smislu) ''što se to cijelo jutro kuha na štednjaku?''
pâl	stup
pȁmetit	pamtiti
pāncȅta	slanina
pancikȗl ''Ki j' to prišal? Pancikul!''	ime koje se navodi kad se znatiželjnoj osobi ne želi dati točan odgovor
pāntigȃn	štakor
pāntȍfuli	kućne papuče
parȁt (mi se parȁ)	misliti; činiti se (čini mi se)
pȁrat; pȃrtić	dio, komad; djelić, komadić
pȁrēd	pregradni zid
pārte͂nca	odlazak
parićȁt	pripremiti
pāsja lȅta	pubertet
pašapȏrt	putovnica
pāsȁk	jestivi dio stabljike češnjaka
pasȁt; pasȅvat	proći, prolaziti
paždrȍć	mješavina svega i svačega (o hrani)
pejȁt	voziti, voditi
pȅzdojit se	penjati se, verati se
pijȁt	tanjur
pikȁbit	ormar za odjeću
pīmpjȁt	gubiti previše vremena oko čega, sitničariti
pinjȁta '' pinjȁta za pālȇntu kȕhat''	vrsta željezne posude ''posuda za kuhanje kukuruzne krupice''
pȉpa	lula
pűntica	kraj, vršak kruha
pȕtac	dugme
pūzȁt, pűžen se	klizati se, puzati; kližem se, pužem

……. itd.

rȃbi, rabȉt	treba, koristi; trebati, koristiti
rićȋni	naušnice
razjādȉt	razljutiti
refȁt se	oporaviti se
rȋga	crta
rȉga	riga, rikula (vrsta salate)
rȉt	stražnjica
rȏžica	cvijet
rȗsat se	kliziti

……. itd.

sȁkakōv	svakakav
sȁkamo	svugdje
sȃn	jesam
sȅć	sjeći
sedȅt	sjediti
senjãl	znak
skalȋn	stepenica
skȍd	od kamena ili drva natkrivena terasa pred ulazom u kuću na koju vode stepenice izvana
skȕcavac	štucavica
spahnȕt	iščašiti, svinuti (npr. nogu)
spȁmeti me	podsjeti me

…….itd

šȅsan	zgodan
šimȋja	majmun
špãrget	štednjak
štȋvar	općinsko zemljište, obično šuma
štivȁt, naštivȁt, poštivȁt	slagati, naslagati, poslagati
štrãmbo	krivo
štrapȁc	napor, teški posao
šugamȃn	ručnik
šūndrȁt	uništiti

……. itd.

tabȁk	duhan
takujȋn	novčanik
tȁnac	ples
tȁrac	terasa
tavȅlica	keramička pločica
tavijȏl	stoljnjak
tȅplo	toplo
trȇda	valjda
travȇrs	pregača
tȑd, tȑda, tȑdo	tvrd, tvrda, tvrdo

……. itd.

ȕlika	maslina
ūmȅjak	suhozidom omeđeno neravno zemljište
ȕla	košnica
ȕra	sat
ȕzal	čvor
užãnca	običaj

……. itd.

vȁ	u
vȁdit (se)	učiti (se)
vȃjer	uvis
valȋža	Kovčeg, putna torba
veštȋd	odijelo

……. itd.

zȃč	zašto
zȃć	skrenuti s puta
zdȏlun	nizbrdo, prema dolje
zgubȉt	izgubiti
zȉjat	vikati
zȉparat	poparati, potrgati (papir, robu)
znȇt	izvaditi
zrūčȉt	izručiti, predati

……. itd.

žȁba	kornjača
žbaljȁt	pogriješiti
žējȃn	žedan
žȅp	džep
žműj	čaša
žuhkȏ	gorko
žūrnȃda	dnevnica
žvejarin	sat-budilica

……. itd.